Zaključci Konferencije “ENERGETSKA TRANZICIJA DOMAĆINSTAVA: Unaprijeđenje stambenog mikrofinanciranja za podršku klimatskoj adaptaciji i energetskoj tranziciji”

Iako domaćinstva u Bosni i Hercegovini koriste oko polovine proizvedene energije i značajno utiču na proizvodnju stakleničkih gasova, ista skoro nikako nisu uključena u javnu diskusiju oko energetske tranzicije.

Teme energetske tranzicije i zaštite okoliša sve su zastupljenije u javnom prostoru, od nacionalnog konteksta do agende međunarodnih organizacija, kao i same Evropske unije kojoj naša država teži. Uvidom u postojeća istraživanja i izvještaje o ovim temama i procesima, stiče se dojam da Bosna i Hercegovina značajno zaostaje u unapređenju i očuvanju životne sredine. U kontekstu ovih važnih procesa, uloga domaćinstava se nameće kao ključni dio ukupnog sistema, bez kojeg ni zaštita okoliša ni energetska tranzicija ne mogu biti potpuni.

Potencijal za energetsku tranziciju je trenutno ozbiljno ograničen pravnim okvirom, koji onemogućava značajnija ulaganja. Važan prvi korak u tom pravcu bio bi da novoformirane vlasti pokažu posvećenost energetskoj tranziciji, usvajanjem Nacionalnog energetskog i klimatskog plana kao i nacrta Strategije Bosne i Hercegovine za zaštitu životne sredine do 2030. godine. Također potrebno je usvojiti ključne zakone i regulativu iz ove oblasti. Time bi se otvorio prostor za značajnije investicije iz EU i međunarodnih finansijskih institucija i znatno olakšao put ka energetskoj tranziciji.

Veliki je izazov kontinuirano unapređivati regulativu i efektivne podsticajne mjere, kako bi pored viših ciljeva koje želimo postići u segmentu energetske tranizicije i zaštite naše okoline, omogućili i direktne pogodnosti i koristi za sve one koji se uključe u ovaj proces, a prvenstveno za domaćinstva.

U tom smislu, mikrokreditne organizacije imaju priliku i zakonsku mogućnost za takvo djelovanje. Mikrokreditni sektor već duži niz godina radi na tome, kroz pružanje direktne podrške građanima u smislu finansijskih i nefinansijskih usluga namijenjenih unapređenju energetske efikasnosti. Da bi se ta podrška značajno unaprijedila, potreban je kvalitetan i afirmativan zakonski okvir, kao i prepoznavanje potencijala mikrokreditnog sektora od strane nadležnih vlasti, kao važnog alata za podršku energetskoj tranziciji domaćinstava u BiH.

No, kada je u pitanju energetska tranzicija, uprkos svim benefitima koje donosi svima, to nije aktivnost bez određenih rizika, kako za krajnje korisnike, tako i za finansijere. Da bi kvalitetno upravljali ovim rizicima, mikrokreditne organizacije ne moraju samo pažljivo procijeniti svakog klijenta, već moraju pratiti i ostale eksterne rizike i razviti sveobuhvatan plan upravljanja rizicima. Svjedočimo energetskoj krizi uzrokovanoj ratom u Ukrajini, ali pored eksternih, prisutni su i tehnološki i reputacijski rizici vezani za finansiranje energetske efikasnosti.  Mikrokreditne organizacije odlično upravljaju rizicima uz pomoć i podršku partnera u ovim projektima.  Kada je u pitanju regulatorni rizik, koji je možda u ovom momentu i najznačajniji, mikrokreditne organizacije, kao ni ostale finansijske institucije, ne mogu upravljati njime. Potreban je kontinuiran dijalog između svih nivoa vlasti, domaćih i stranih finansijskih institucija o promjenama u regulatornom okviru i njihov uticaj na domaćinstva, koja su već investirala u mjere energetske efikasnosti ili planiraju to uraditi uskoro.

Upravo zbog višedecenijske uloge u podršci stanovništvu sa niskim primanjima, mikrokreditne organizacije su u sjajnoj poziciji podržati domaćinstva u procesu energetske tranzicije koja je neizbježna za  sva domaćinstva, a posebno energetski siromašno stanovništvo.

Mikrokreditni sektor se pokazao kao bitan i efikasan u procesu energetske tranzicije, a posebno u slučaju domaćinstava i mikro biznisa.  Kao vrlo agilan i pokretan sektor može zaista učiniti puno za energetsku tranziciju, jer sa svojim dosadašnjim iskustvom i stečenim znanjem može dosegnuti do velikog broja klijenata koji sa relativno malim investicijama mogu ostvariti značajne uštede te  doprinijeti zdravijem okuženju.

Kroz grantove, subvencionirane kreditne linije, partnerski odnosa u projektima energetske tranzicije itd., vladine institucije, nevladin sektor i razvojne agencije mogu iskoristiti  potencijal mikrokreditnog sektora da implementiraju projekate usmjerene na energetsku tranziciju domaćinstava i dekarbonizaciju.